Iako se često može čuti da mladi danas konzumiraju manje alkohola nego ranije, stručnjaci upozoravaju da problem nije nestao – već se promijenio način na koji se manifestuje.

Prema različitim evropskim i globalnim istraživanjima, uočava se trend smanjenja učestalosti konzumacije alkohola među mladima. Međutim, istovremeno se sve više pažnje posvećuje obrascima ponašanja koji nose povećan rizik, poput povremenog, ali intenzivnog konzumiranja alkohola.

Takav način konzumacije, poznat kao epizodno ili „binge“ pijenje, može imati ozbiljne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje, čak i kada se ne dešava često. Stručnjaci ističu da upravo ovakvi obrasci često ostaju neprepoznati kao problem, jer nisu dio svakodnevne rutine.

Zdravstvene organizacije, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kontinuirano upozoravaju na štetne posljedice alkohola. Alkohol se dovodi u vezu s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući hronične bolesti, povrede i negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Također se naglašava da ne postoji potpuno siguran nivo konzumacije alkohola.

Dodatni izazov predstavlja i društveni kontekst u kojem mladi odrastaju. Utjecaj okoline, društvenih mreža i normalizacija konzumacije alkohola mogu oblikovati stavove i ponašanje, često bez jasne svijesti o dugoročnim posljedicama.

Iako trendovi na prvi pogled mogu djelovati ohrabrujuće, stručnjaci naglašavaju da je važno sagledati širu sliku. Fokus ne treba biti samo na tome koliko često se pije, već i na načinu i razlozima konzumacije.

Zbog toga edukacija, otvoren razgovor i podizanje svijesti ostaju ključni u prevenciji štetnih posljedica alkohola, posebno među mladima.