Zamjena štetnih navika – Kako porodice mogu predvoditi promjenu?
Sve više porodica postaje svjesno negativnih efekata štetnih navika alkohola u njihovim društvima i zajednicama, te počinju da preduzimaju korake kako bi zamijenile ovu štetnu naviku zdravijim društvenim normama. Prepoznaju da norma alkohola ne utiče samo na pojedince, već na čitave zajednice, oblikujući način na koji se socijalizujemo, slavimo, pa čak i kako odgajamo djecu. Konzumacija alkohola je postala toliko normalizovana da se ljudi u našim zajednicama osjećaju nelagodno, zbunjeno, pa čak i neprihvatajuće kada neko odluči da ne konzumira alkohol. Ovo je tipično za društvene sredine koje se više fokusiraju na alkohol nego na ljude, naročito djecu. Industrija alkohola je najznačajniji faktor u stvaranju snažne norme alkohola. Korištenjem agresivnih marketinških strategija, ova industrija stvara okruženje u kojem alkohol izgleda kao nešto što je uobičajeno i esencijalni dio života, ciljajući mlade ljude brendovima i reklamama koje pozicioniraju alkohol kao nešto poželjno i bezopasno. Kada roditelji i porodice počnu kritički razmišljati…
Ogroman trošak – Na uvoz alkohola dnevno odlazi 800.000KM
Iako se BiH suočava s brojnim izazovima, jedno ostaje jasno – građani ne odustaju od svojih navika, a to uključuje i sve veće ulaganje u alkohol. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je prošle godine uvezla alkohol u vrijednosti od skoro 300 miliona KM. Uvoz raste, dok potrošnja ne prestaje, a dnevno se izdvaja 800.000 KM za alkoholna pića. Da li je ovo održivo? U 2024. godini, BiH je potrošila više od 294,7 miliona KM na alkohol, a pivo je i dalje najtraženije, s vrijednošću od 184 miliona KM. Glavni uvoznici? Srbija i Hrvatska, koji dominiraju tržištem, dok su rakije, likeri i slična alkoholna pića najčešće iz Hrvatske. Čini da su pivo i rakija nezaobilazni dio naše svakodnevice, a pitanje koje se nameće je – koliko to zaista košta? Samo u posljednja dva mjeseca, BiH je potrošila 32,9 miliona KM na alkoholna pića, što je povećanje u odnosu…
Alkohol glavni faktor rizika za pokušaje samoubistava među adolescentima
Samoubistvo predstavlja ozbiljan problem javnog zdravlja među adolescentima. Prema okviru ideja – akcija, važno je istražiti faktore koji utiču na prelazak od suicidalnih misli do pokušaja samoubistva. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati faktore rizika za pokušaje samoubistava među adolescentima sa suicidalnim idejama u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Istraživači su analizirali podatke učenika uzrasta od 12 do 18 godina u 39 zemalja sa niskim i srednjim prihodima. Među 22.655 adolescenata sa suicidalnim idejama, 55,1% njih je prijavilo pokušaj samoubistva. Usamljenost, anksioznost, konzumacija alkohola, upotreba droga i bliski prijatelji bili su pozitivno povezani sa pokušajima samoubistva, dok podrška roditelja nije bila povezana sa pokušajima samoubistva među adolescentima sa suicidalnim idejama. Konzumacija alkohola i drugih droga povezanih sa kontrolom impulsa su važni faktori rizika. Istraživanje podržava rezultat studije – povećani nivoi konzumacije alkohola pronađeni su među osobama koje su pokušale samoubistvo u poređenju sa onima koji su imali suicidalne ideje.…
Alkohol mijenja strukturu mozga kod adolescenata
Nedavno objavljena studija u časopisu Experimental and Clinical Psychopharmacology otkriva da konzumacija alkohola tokom adolescencije može značajno utjecati na strukturu mozga. Istraživači su ustanovili da alkohol mijenja zapreminu hipokampusa – regije mozga ključne za učenje i pamćenje – dok slična povezanost nije pronađena kod upotrebe duhana ili kanabisa. Ovi rezultati pružaju novo razumijevanje o tome kako različite supstance mogu imati dugoročne posljedice na mozak mladih. Adolescencija je ključni period razvoja mozga, što znači da je mozak tada posebno osjetljiv na utjecaj štetnih supstanci. Ranija istraživanja su već pokazala da konzumacija alkohola u mladosti može dovesti do kognitivnih deficita, uključujući probleme s pamćenjem i donošenjem odluka, koji mogu potrajati i u odrasloj dobi. Korištenje psihoaktivnih supstanci tokom adolescencije povezano je s povećanim rizikom za probleme poput depresije, anksioznosti i razvoja poremećaja ovisnosti. Ovi nalazi naglašavaju potrebu za edukacijom i preventivnim programima koji će pomoći mladima da donesu informisane odluke o svom…
Kako alkohol zaista utiče na zdravlje i fizičku formu?
Nedavna istraživanja pokazuju da konzumacija alkohola ima značajan uticaj na opće zdravlje i fizičku kondiciju, povećavajući rizik od hroničnih bolesti i smanjujući sposobnost tijela za oporavak i izdržljivost. Uprkos širokoj društvenoj prihvaćenosti, važno je razumjeti dugoročne posljedice koje alkohol može imati na pojedince i zajednicu. Ovaj naučni pregled sažima rezultate istraživanja iz nedavnih ključnih studija koje odgovaraju na sljedeća pitanja: Koliko je štetan alkohol u malim i niskim dozama unosa? Kako vino, pivo i žestoka pića utiču na fizičku kondiciju, izgradnju mišića i potrošnju kalorija? Jedna stvar je jasna – Alkohol je otrov za ćelije sa biohemijskog stanovišta. Alkohol u pivu, vinu i žestokim pićima izaziva ogromnu štetu ljudskom tijelu. Pokreće upalne procese, naročito oštećuje jetru, te dovodi do kardiovaskularnih bolesti, oštećenja živaca i raka. Što više alkohola osoba konzumira, ozbiljnije su posljedice. Oko 4% novih slučajeva raka širom svijeta u 2020. godini bilo je uzrokovano konzumacijom alkohola, pri čemu…